Back to stories list

Siku Rin’Wana Ro Hisa Ra Muqgivela Nindzhenga Ngomunye Umgqibelo Ntambama Kushisa Ngenye Imva Kwemini Eshushu Yangomgqibelo One hot Saturday afternoon

Written by Nombulelo Thabane

Illustrated by Wiehan de Jager

Translated by Mkomati John Mongwe

Language Tsonga

Level Level 3

Narrate full story The audio for this story is currently not available.


A ku hisa swinene hi Muqgivela nindzhenga hi N’wendzamhala.

Ngu Mgqibelo ntambama, ilanga lalikhipa inhlanzi emanzini.

Yayiyeyona mvakwemini eshushu kakhulu ngoMgqibelo kuDisemba.

It was a very hot Saturday afternoon in December.


“Bontle, Mpho na Lerato, fambani mi ya tlanga!” ku vula mhani wa vona. “A ndzi mi lavi ehansi ka milenge ya mina.” Hi humele ehandle ka yindlu hi xihatla.

“Zanele, Nosipho no Sanele. Phumani niyodlala ngaphandle.” Kusho umama. Nangempela saphuma silandelana.

Wonke umntu wayequmbile. “Bontle noMpho noLerato phumani phandle niyokudlala!” Umama watsho kuthi. “Andinifuni endleleni yam.” Sabaleka saphuma endlwini.

“Bontle and Mpho and Lerato, go out and play!” Mme said to us. “I don’t want you under my feet.” We ran out of the house.


“A hi yeni enambyeni,” ku vula Lerato. “Ka titimela le.” “Kambe mhani va hi byele leswaku hi nga khidi enambyeni,” ku vula Bontle. “A hi nga khidi,” ku hlamula Lerato. “Kambe hi ta tlanga endzhutini kusuhi na mati.”

Khona manjalo kwezwakala uSanele ethi, “Masihambeni siyodlala ngasemfuleni, kupholile lapho.” “Hhayi-bo! Umama wasitshela kahle ukuthi singayi ukuyobhukuda emfuleni.” Kulanda uZanele. “Ngeke sibhukude, sizozidlalela emthunzini eduze namanzi,” kuphendula uSanele.

“Masiyeni emlanjeni,” watsho uLerato. “Kupholile phaya.” “Kodwa utata wasixelela ukuba singaqubhi emlanjeni,” watsho uBontle. “Asiz’ukuqubha,” waphendula uLerato. “Siza kudlala nje emthunzini ecaleni kwamanzi.”

“Let’s go to the river,” Lerato said. “It’s cooler there.” “But Mme told us not to swim in the river,” said Bontle. “We won’t swim,” answered Lerato. “We’ll just play in the shade next to the water.”


Kambe ku tlanga i ntirho wo tika, hambiloko u tlanga ehansi ka mirhi kusuhi ni nambu. Xo sungula hi hluvula tintangu ta hina. Kambe a hi kumeka ha ha twa ku hisa. Endzhaku hi hluvula tihembe ta hina na swikete. Kambe a hi tama ha ha twa ku hisa.

Kodwa nokudlala nako, kufakelana ukushisa noma ungahlala emthunzini eduze nomfula. Saqala ngokukhipha izicathulo kodwa ukushisa kwathi ngikhona. Sakhumula amahembe neziketi, kodwa sasisezwela ukushisa.

Kodwa ukudlala ‘ulibeke’ ngumsebenzi obilisayo, nokuba uphantsi kwemithi ecaleni komlambo. Okokuqala sakhulula izihlangu zethu. Kodwa sasiseshushu. Saza sakhulula iziketi neeblawuzi. Kodwa sasiseshushu.

But playing libeke is hot work, even when you’re under the trees next to the river. First we took off our shoes. But we were still hot. Then we took off our shirts and skirts. But we were still hot.


Hi nghenisile mikondzo ya hina endzeni ka mati ku yi titimeta. Endzhaku ka sweswo hi haxanile hi mati. Hi nkarhi wutsongo a hi tsakamile hi mati.

Ngokushesha safaka izinyawo zethu emfuleni ukuze sizipholise. Sathelana ngamanzi. Kwagcina ngokuthi sibe manzi te!

Safaka iinyawo zethu emlanjeni ukuzipholisa. Saza satshizana, ngokukhawuleza saba manzi tixi ngamanzi.

We put our feet in the river to cool off. Then we splashed each other. Soon we were soaked with water.


“Yoo, yana emahlweni! A hi khideni,” ku vula Mpho. “Mhani a nge swi tivi.” Hi khidile na ku khida ivi hi rivala hi mayelana na nkarhi.

“Kumnandi bakithi masivele sibhukudeni. Umama ngeke azi,” kusho uNosipho. Sangena emanzini, sashaya amadamudamu sibhukuda kumnandi. Sakhohlwa.

“O-o! Yizani! Masiqubheni,” watsho uMpho. “Utata akasoze ayazi.” Saqubha, saqubha, salibala ngexesha.

“Oh come on! Let’s swim,” said Mpho. “Mme will never know.” We swam and swam and forgot about the time.


Dyambu ri sungule ku pela, ivi ku sungula ku titimela. Xana swi kwihi swiambalo swa hina?

Lashona ilanga, saqala sagodola. “Ziphi izingubo zethu?” sibuzana sodwa. Sabheka, sabheka, do!

Ilanga laqalisa ukuya ezantsi, saziva sigodola. Zaziphi iimpahla zethu?

The sun started to go down, and the day began to cool. Where were our clothes?


Hi swi lavile ehansi ka mirhi. Hi swi lava na le henhla ka marhavi. Hi swi lavile hinkwako.

Safuna phasi kwezihlahla. Ngubo wawula! Safuna esikhotheni, do! Sabheka yonke indawo.

Sakhangela phantsi kwemithi. Sakhangela emahlahleni. Sakhangela kwindawo yonke.

We looked under the trees. We looked on the bushes. We looked everywhere.


A ku ri na tintswele tin’wana kusuhi na nambu, ti tiphina hi byanyi byo nandziha. Bontle u langutile, “Languta ntswele liya! Xana i yini lexi nga enon’wini wa yona?” “Yi dya xiluva xo tshwuka,” ku vula Lerato. “A hi xiluva xa rihlaza,” ku huwelela Mpho hi rito ra le henhla. “I hembe ya wena!”

Eduze nomfula kwakunezinkomo zizidlela, ezinye zizetshisela utshani zinanela ubumnandi botshani. Kwathi lapho uZanele ebheka phezulu, “Hhabe! Yini le esemlonyeni wenkomazi?” USanele waphendula ngokunganaki, “Idla imbali ebomvu.” Ngokushesha uNosipho wamemeza, “Hehehe! Bhekisisa, akuyona imbali, ihembe lakho!”

Kwakukho iimazi zeenkomo kufutshane nomlambo, zonwabele ingca enambithekayo. UBontle wajonga phezulu, “Jonga kulaa mazi yenkomo! Yintoni esemlonyeni yayo?” “Itya intyantyambo ebomvu,” wakhwaza uMpho.

There were some cows near the river, enjoying the sweet grass. Bontle looked up, “Look at that cow! What’s in her mouth?” “She’s eating a red flower,” said Lerato. “It’s not a red flower,” shouted Mpho. “It’s your shirt!”


Hi langutile eka ntswele leyin’wana leyi a yi ri eku ncakunyeni ka xin’wana xa muhlovo wa wasi. “Lexiya i xiketi xa mina!” ku huwelela Bontle hi rito ra le henhla.

Thushu! Nansi enye inkomo, nayo yayihlafuna okuluhlazana okwesibhakabhaka. “Isiketi sami!” kumemeza uZanele.

“Yiblawuzi yakho!” Saza sajonga kwenye imazi yenkomo. Ihlafuna into eblowu. “Sisiketi sam!” watsho uBontle.

We looked at another cow who was chewing something blue. “That’s my skirt!” shouted Bontle.


Hi yile ekaya hi ambarile swirhangisi swa hina, hi karhi hi rhurhumela. Kambe ku nga ri hikokwalaho ka ku titimela. “A yi ri mhaka ya tintswele,” hi ririle. “Tihomu ti dyile swiambalo swa hina.”

Sizokwenzenjani? Kwakumele siphindele ekhaya. Sahamba ngezimpahla zangaphansi, siqhaqhazela sibheke ekhaya. Sasingasagodoliswa umoya opholile, kodwa sasiqhaqhazeliswa isenzo sezinkomo. Sahamba sikhala, “Izingubo zethu zidliwe izinkomo!”

Saya ekhaya ngeepenti zethu, siqhaqhazela. Kodwa ingasukuba kwakupholile. “Yayiziimazi zenkomo,” Sakhala. “Iimazi zenkomo zitye impahla zethu.”

We went home in our panties, shivering. But not only because it was cool. “It was the cows,” we cried. “The cows ate our clothes.”


Kambe xana Mhani u hi tshembile? Hi nkarhinyana xiphemu xa hina xa le hansi a xi kufumela swinene. Naswona a xi nga humi eka dyambu.

Ucabanga ukuthi umama wakholwa yindaba esasixoxa ngezinyembezi? LUTHO! Ngokushesha, izinqe zethu zase zifudunyezwe induku.

Kodwa umama ngaba wasikholelwa? Ngokukhawuleza imizimba yethu yaba shushu kakhulu. Kwaye obo bushushu babungaveli elangeni.

But did Mme believe us? Soon our bottoms were very warm. And it wasn’t from the sun.


Written by: Nombulelo Thabane
Illustrated by: Wiehan de Jager
Translated by: Mkomati John Mongwe
Language: Tsonga
Level: Level 3
Source: One hot saturday from African Storybook
Creative Commons License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 3.0 International License.
Options
Back to stories list Download PDF