Back to stories list

Leeto La Go Batla Moya Wa Boitumelo Silangazelela Ugqozi Lokubungaza Intwasahlobo Ukukhangela Umoya Wentwasahlobo Searching for the spirit of Spring

Written by Mosa Mahlaba

Illustrated by Selina Masego Morulane

Translated by Lorato Trok

Language Tswana

Level Level 4

Narrate full story The audio for this story is currently not available.


Mariga a magolo a fetile. Dikgakologo di ne di atametse kwa motseng wa ga Naledi. Mo sebakanyaneng, baagi ba motse ba ne ba tla go keteka setlha se sešwa. Moletlo wa keteko ya dikgakologo e ne e le moletlo o Naledi a neng a o rata go feta meletlo yotlhe ya ngwaga.

Umphakathi wakubo Nkanyezi wawusulindele ukungena kwentwasahlobo. Maduzane nje, izakhamuzi zase zilungisela ukugubha umkhosi wokungena kwesikhathi sonyaka esisha, okwabe kuyintwasahlobo. UNkanyezi, njengomunye wesakhamuzi, naye wayewulangazelela lo mkhosi. Kwakuzoba wusuku oluhlukile kunazo zonke ezinye izinsuku.

Ubusika obuqhaqhazelisa amazinyo babusele budlulile. Kwakusele kuza kungena iNtwasahlobo elalalini kaKhwezi. Kungekudala abahlali babesele belungiselela ukubhiyozela ixesha lokuthwasa konyaka, iNtwasahlobo. UKhwezi wayelulangazelela ngaphezulu kwezinye iintsuku olu suku lokubhiyozelwa kokuthwasa kwehlobo.

The Winter cold had passed. Spring was coming to Nkanyezi’s village. Soon the villagers would gather to celebrate the new season. Nkanyezi looked forward to the Spring festival more than any other day in the year.


Moso mongwe o o neng o thutafatse, Naledi o ne a utlwa bagolo bangwe ba babedi ba motse ba bua ka moletlo o. “Baagi ba Batloung ba latlhegetswe ke moya wa go keteka,” mongwe wa bona a bua a swabile. “Re tla nna jang le moletlo wa go keteka dikgakologo mo motseng o o lebetseng go keteka?” ga botsa o mongwe.

Ngelinye ilanga wathi uNkanyezi ezihlalele nje, wezwa abantu abadala ababili bexoxa ngalo mkhosi. “Abantu balapha esigodini saseNdlovini abasenalo isasasa lokugubha umkhosi wokwethwasa kwehlobo,” kuphawula omunye wabo. “Singawugubha kanjani umkhosi wokwethwasa kwehlobo, endaweni lapho abantu sebakhohlwa nokuthi lugujwa kanjani lolu suku?” kubuza lo omunye.

Ngenye imini wathi uKhwezi ezihlelele nje, weva abantu abadala ababini bexoxa ngalo mbhiyozo. “Abantu balapha eNdlovu abasenawo umdla nomoya wokubhiyozela ukuthwasa kwehlobo,” watsho omnye waba. “Singakubhiyozela njani ukuthwasa kwehlobo njengokuba abantu sele balibalayo ngalo mbhiyozo?” Wabuza omnye.

One warm morning, Nkanyezi overheard two village elders talking about the festival.”The people of Ndlovu have lost their spirit of celebration,” one sighed.”How can we have a Spring festival in a village that has forgotten how to celebrate?” asked another.


Naledi o ne a tshwenyegile. “Letsatsi le tla phatsima jang gape ntle le gore re le opelele, re le tsose mo borokong jwa mariga?” a ipotsa. Naledi o ne a akanya nako e telele. “Ke tshwanetse go batla se se re latlhegetseng” a tsaya tshwetso. “Ke tshwanetse ke tsamae ke ye go batla dilo tse di tla tsosoIosang moya wa go keteka mo motseng wa me.”

Yamkhathaza uNkanyezi le nkulumo yabantu abadala. Khona manjalo wezwakala esezibuza, eziphendula. “Singasikhuthaza kanjani isizwe esesiphelelwe umdlandla wokugubha umkhosi wentwasahlobo?” Emva kokucanga ngalesi simo, wabe esethatha isinqumo, wathi, “Kufanele ngithole ukuthi ngabe salahleka kuphi njengesizwe. Kufanele ngiphume, ngiyothola loko okwasilahlekela thina sizwe saseNdlovini, ngibuye nesu lokubuyisa umdlandla nogqozi lokubungaza emphakathini wakithi.”

Kwamkhathaza kakhulu ukuva le nto uKhwezi. “Liza kuphinde libe shushu njani ilanga xa singalivusi ebuthongweni basebusika?” wazibuza. Wahlala wacinga ixesha elide. “Kufuneka ndifumanise ukuba yintoni kanye kanye esingasayaziyo,” wathatha esi sigqibo. “Kufuneka ndihambe ndiyokufuna izinto ezingabuyisa umdla nomoya wokubhiyozela eli xesha lonyaka.”

Nkanyezi was worried.”How will the sun shine again unless we sing to wake it from its winter slumber?” she asked herself. Nkanyezi thought for a long time.”I must find what we have lost,” she decided.”I must go in search of things that will bring back the spirit of celebration to my village.”


Bagolo ba motse ba ne ba fa Naledi masego a leeto. Ba ne ba mo fa kgetsana go tsenya dilo tse a ka di fitlhelelang. Naledi o ne a tshogile, mme fela o ne a dumela gore o tla atlega.

Abadala baseNdlovini bamnika zonke izibusiso uNkanyezi ngohambo ayezoluthatha. Bamnika nesikhwama ayezofaka kuso loko ayezokuthola kuwusizo. Wayenakho ukwesaba, kodwa futhi ekholelwa ukuthi uhambo lwakhe luzoba yimpumelelo.

Abantu abadala bamsikelela kuhambo awayeza kuluthatha. Bamnika isingxobo awayeza kufaka kuso izinto awayeza kuzifumana eluhambeni. UKhwezi wayesoyika kodwa ekwakholelwa ekubeni uhambo lwakhe luza kuba yimpumelelo.

The elders gave Nkanyezi their blessing for the journey. They gave her a bag to carry the things she would find. Nkanyezi was afraid, but she believed she would succeed.


Naledi o ne a tsamaya letsatsi lotlhe. A palama thabana, a fologela kwa tlase mo segotlhong. A tsamaya ka mokoro mo nokeng e kgolo, a feta mo gare ga matlapa a a bogale. O ne a tsamaya nako e telele mo gare ga dikgwa go fitlhela a bona moriti wa dithaba tse dikhibidu.

Nempela lwaqala uhambo lwakhe. Wahamba usuku lonke. Wayekhuphuka ehla imimango. Wayewela umfula omkhulu, ecaca eqa amadwala ayingozi. Wahamba njalo edlula amathafa waze wayofika ngaphansi kwezintaba ezibomvu.

UKhwezi wahamba imini yonke. Wayesenyuka aphinde ehle emimangweni. Wawela umlambo omkhulu wenyuka nasemaweni. Wahamba njalo edlula amathafa waze wayokufika phantsi kweentaba ezibomvu.

Nkanyezi walked all day. She hiked up a hill, and down into a valley. She sailed across the great river, and climbed between sharp rocks. She marched across the plains until she reached the shadow of the red mountains.


Fa bosigo bo atamela, Naledi o ne a goroga kwa motseng wa mebala-bala, le meaparo e mentle e o neng a simolola go e bona. O ne a bolelela bagolo ba motse ka ga leeto la gagwe la go tlisa moya wa go keteka mo bathong ba gagwe. Mme wa morafe o, o ne a fa Naledi mpho. A mo raya a re, “Ka lerato, re go fa setshwantsho se gore o tle o busetse gape mebala mo motseng wa gago o o bodutu.” Naledi o ne a leboga bagolo ba motse mme a tsenya setshwantsho mo kgetsing ya gagwe. Mo mosong o o latelang, o ne a tsena mo tseleng gape, a itumeletse mpho ya gagwe ya mebala.

Kwathi kuhlwa, uNkanyezi wayefika kwesinye sezigodi esakhelene nesaseNdlovini. Imizi yakhona ihlotshiswe ngemibala angakaze ayibone ngaphambilini. Wacazela abadala bendawo ngohambo lwakhe. Omunye wabesifazane walesi sigodi wanika uNkanyezi isipho, wathi kuye, “Sikunika lo pende ngothando ukuze ubuyise ukukhanya nokubukeka emphakathini wakini.” UNkanyezi wathatha lesi sipho, wabonga, wasifaka esikhwameni sakhe. Ekuseni ngakusasa, waqhubeka nohambo lwakhe, enokujabula.

Ngokuhlwa, uKhwezi wafika elalini eyayinezindlu ezipeyintwe ngeephatheni ezimibalabala awayengazange ayibone ngaphambili. Waxelela abantu abadala bakule lali ngohambo lwakhe nezicwangciso zakhe zokubuyisela ukubhiyozelwa kwentwasahlobo. Umama wesi sizwe afikele kuso wapha uKhwezi isipho. Wathi kuye, “Sikupha le peyinti ngothando olukhulu, yeyona eza kubuyisa umbala elalini yakho esele ikhangeleka imthuqwasi ngebala.” UKhwezi wabulela kakhulu kubantu abadala waze wafaka ipeyinti esingxotyeni sakhe. Ekuseni ngemini elandelayo, waqhubeka nohambo lwakhe. Wayonwabe kakhulu sisipho sakhe sombala.

As night was closing in, Nkanyezi arrived at a village of patterns and colours as she had never seen before. She told the village elders about her journey to bring back the spirit of celebration to her people. The mother of this tribe gave Nkanyezi a gift. She told the girl, “With love we give to you this paint to restore colour to a village that has gone dull.” Nkanyezi thanked the elders and put the paint in her bag. Early the next morning she went on her way, excited with this gift of colour.


Naledi o ne a tsamaya letsatsi lotlhe, mo gare ga sekgwa sa ditlhare tse dikgolo. Erile go fifala, mme a sa kgone go bona, o ne a utlwa medumo ya meropa. O ne a itlhaganelela kwa meropa e lelang gona, a utlwa moya wa mmino mo maotong a gagwe a a lapileng.

Kwasa okungaliyo, waqhubeka nohambo lwakhe, ehamba ethubeleza phakathi kwamahlathi. Kwaqala ukuhlwa futhi, akabe esabona kahle ngenxa yobumnyama. Yize wayengasaboni kahle, izindlebe zakhe zona zayizwa yonke imisindo. Wezwa umsindo wokukhala kwezigubhu. “Kwamnandi loku engikuzwayo, mangiphakamise izinyawo.” Ngempela wahambela phezulu, eya ngalapho kukhala ngakhona izigubhu. Ubumnandi balo msindo babuletha umfutho ezinyaweni zakhe ezikhathele.

UKhwezi wahamba imini yonke ethubeleza phakathi kwemithi emikhulu yasehlathini. Kuthe xa kuqalisa ukuhlwa, apho wayengasaboni kakuhle weva isandi segubu elikhalayo. Waxhabashela apho lalikhala ngakhona igubu eziva elangazelela ukuxhentsa nangona iinyawo zakhe zazidiniwe nje.

Nkanyezi walked all day, through a vast forest of giant trees. As the sky became too dark for her to see, she heard the sound of beating drums. She hurried towards the drumming, feeling the spirit of dance coming to her tired feet.


Naledi o ne a iphitlhela a le kwa motseng wa Bataung. Batho ba ne ba eme go ralala molelo, ba letsa meropa mme ba opela. O ne a simolola go utlwa mmino o o monate jalo. O ne a bolelela bagolo ka leeto la gagwe la go tlisa moya wa go keteka kwa motseng wa gagwe. Bataung ba ne ba mo laletsa go ikhutsa le go robala bosigo joo.

Wahamba wazibona esefikile esigodini saseBhubesini, lapho isizwe sakhona sasihleli sizungeze umlilo, sishaya iszigubhu, sicula. Wayengakaze ezwe umculo omnandi ngaleya ndlela. Nakhona wafike walwethula udaba lwakhe kubantu abadala bendawo. Wabatshela ngenhloso yohambo lwakhe efuna ukubuyisa ugqozi lokugubha imikhosi yendalo emphakathini wakubo.

UKhwezi wabona sele efikile elalini yakwaBhubesi. Wafika abantu behleli berhangqe umlilo bebetha amagubu becula nokucula. Wayengazange awuve umculo omnandi ngolwa hlobo. Wafika wabachazela ngehambo yakhe abantu abadala bale lali. Wabaxelela ngohambo lwakhe olunjongo zikukubuyisa ukubhiyozelwa kwentwasahlobo kwilali yakokwabo. Abantu bakwaBhubesi bamcela ukuba alale ngobo busuku ukuze aphumle.

Nkanyezi found herself in the village of the Bhubezi. People were sitting around a fire, drumming and singing. She had never before heard such wonderful music. She told the village elders about her journey to bring back the spirit of celebration to her people. The Bhubezi invited her to rest and stay the night.


Mo mosong kgosi e ne ya bitsa Naledi. “Ngwanaka,” a rialo, “se ke moropa o o kgethegileng. Nako le nako fa o o letsa, o tshameka pina e ntšhwa.” Naledi o ne a leboga bagolo ba motse mme a tsenya moropa mo kgetsing ya gagwe. O ne a tsena mo tseleng gape, a itumeletse mpho ya gagwe ya mmino.

Ekuseni, induna yaseBhubesini yambiza uNkanyezi. Yabe seyithi kuye, “Mtanami, nasi isigubhu sekhethelo esikupha sona. Lesi sigubhu sikunika iculo elisha lapho usishaya.” UNkanyezi wabonga wanconcoza. Wasithatha wasifaka esikhwameni sakhe. Waqhubeka nohambo lwakhe ejabulele lesi sipho esikhipha umculo abantu badanse.

Ekuseni inkosi yabiza uKhwezi. “Mntwan’am’ yatsho inkosi, “Nali igubu elingafaniyo namanye. Lidlala ingoma entsha ngalo lonke ixesha uqalisa ukulidlala.” UKhwezi wabulela kakhulu. Wathatha igubu walifaka esingxotyeni sakhe. Waqhubeka nohambo lwakhe esivuyela kakhulu isipho sakhe sokudlala iingoma ezinesingqisho eziza kwenza ukuba abantu bavakalelwe baxhentse.”

In the morning the chief called on Nkanyezi.”My child,” he said, “here is a special drum. It plays a new song every time you beat it.” Nkanyezi thanked the elders and put the drum in her bag. She went on her way again, delighted with this gift of music and dance.


Ka letsatsi la boraro la leeto la gagwe, fa a feta lebala la dikgomo tse di nonneng, nko ya gagwe ya simolola go tlhotlhona. Monkgo o o monate wa dijo wa utlwala, mme molomo wa gagwe wa rokotsa mathe. O ne a sala monkgo o morago, mme fa a goroga kwa motseng o, a fitlhela batho ba eme mo thoko ga dipitsa tse di tletseng dinama tse di rokotsang. Morafe o, o ne o tumile ka meletlo ya bona, mme Naledi o ne a simolola go ja dijo tse di monate tsa mefuta-futa. Fa a fetsa go ja, a bolelela bagolo ka ga leeto la gagwe la go busetsa moya wa go keteka kwa motseng wa gagwe.

Ngosuku lwesithathu lohambo lwakhe, iphunga elimnandi lenyama lwaconsisa amathe. Lamdonsa leli phunga laye lamfikisa la liphuma ngakhona. “Kuyabuswa lapha, abantu bemi eduze kogalaza bamabhodwe, inyama iyaphuphuma, iphunga lithi lunga mphimbo, uzogwinya.” Wayeqala ngqa uNkanyezi ukuzwa ukudla okumnandi ngale ndlela. Emva kokuba ephiwe naye ukudla wazenelisa, wabe esebatshela abadala ngenhloso yohambo lwakhe. Wayefuna izindlela angabuyisa ngazo ugqozi lokugubha imikhosi kubantu bakubo.

Ngosuku lwesithathu lohambo lwakhe wathi uKhwezi xa egqitha kumadlelo eenkomo ezityebileyo zale lali, waqala warhogola ivumba elithile. Yayilivumba lenyama. Wathi akuva eli vumba wavuza izinkcwe. Wahamba walandela umkhondo oya kwicala apho laliphuma ngakhona ivumba elimnandi de wayokufika. Wafika abantu belali bemile bejikeleze iimbiza ezazipheke unqweme. Esi sizwe sasidume kakhulu ngokupheka kwaye uKhwezi wayengazange akungcamle okunjalo ukuba mnandi ukutya ngaphambili. Emveni kokuba etyile, waqala wachazela abantu ngohambo lwakhe. Wabaxelela ngeenjongo zakhe zokubuyisela umbhiyozo wentwansahlobo kubantu belali yakhe.

On the third day of her journey, as she a passed a field of fat cows, her nose started to tingle. An aroma tickled her taste buds and her mouth started to water. She followed the scent, and arrived in a village to find people standing over steaming pots of stew. This tribe was famous for its feasts and Nkanyezi had never before tasted such flavours. After she had eaten her fill, she told the village elders about her journey to bring back the spirit of celebration to her people.


Ka letsatsi le le latelang, setlhopa sa baapei se ne sa mo fa sephiri sa metswako ya dinoko. “Morwadi,” ba rialo, “Ka dinoko tse, re go tshepisa gore mala a tla itumela! Re go fa mpho ya bokgoni jwa go apaya dijo tse di monate.” Naledii o ne a leboga bagolo mme a tsenya dinoko tsa gagwe mo kgetsing. O ne a itse gore o nale tsotlhe tse a di tlhokang. Ka maatla a a ntšhwafetseng, a simolola leeto la go boela motseng wa gagwe wa Batloung.

Ngakusasa abapheki bendawo bamnika inhlanganisela yabo yezithako eziyimfihlo. Bamnika bethi kuye, “Uyabona ndodakazi, ngalezi zithako, bayodla basuthe, beneliseke kwelakini. Ngalesi sipho, uyopheka ukudla okumnandi.” UNkanyezi wabonga wanconcoza, wathatha isipho sakhe, wasifaka esikhwameni sakhe. Manje kwase kumcacela ukuthi usenako konke ayekudinga. Wayesethole amandla nomfutho ukuphindela ekhaya, esizweni saseNdlovini.

Ngentseni elandelayo, iqela labapheki lamnika iziqholo zokutya ezazingaziwa mntu. “Ntwazana,” batsho abapheki, “Xa usebenzisa ezi ziqholo zokutya, abantu abaza kutya ukutya kwakho baza kwaneliseka nakanjani! Sikupha isipho esiza kukwenza ukuba upheke ukutya okunambithekayo.” UKhwezi wabulela waphaphatha, wathatha iziqholo wazifaka kwisingxobo sakhe. Wayesazi ukuba wayezifumene zonke izinto awayezidinga. Waziva esemandleni waza waqalisa uhambo lwakhe olubuyela elalini yakwaNdlovu.

The next day, the council of cooks gave her a secret spice blend.”Our daughter,” they said, “with these spices, happy tummies are guaranteed! We give you the gift of good food.” Nkanyezi thanked the elders and put the spices in her bag. She knew she had everything she needed. With new energy she started the long journey back to the village of Ndlovu.


Fa a goroga kwa motseng baagi ba ne ba mo kgobokanela, ba batla go utlwa ka leeto la gagwe. O ne a ba bolelela tsotlhe tse a di boneng, tse a di utlwileng le tse a di jeleng. Naledi a bula kgetsi ya gagwe go kgaoganya dimpho tse a di filweng. Batho ba ne ba itumelela go amogela dimpho tse. Ka ntlha ya dimpho tsa batho ba bangwe, le boganka jwa ga Naledii, baagi ba motse ba ne ba bona mebala, pina le mmino mo matshelong a bona. Ka jalo moya wa go keteka o ne wa boela gape mo motseng wa Batloung.

Wathi efika ekhaya, izakhamuzi zaqoqana, zamzungeza zifuna ukuzwa ngohambo lwakhe. Wabe esevula isikhwama sakhe, wabakhombisa izipho ayephiwe zona ngezinye izizwe. Umphakathi waseNdlovini wazijabulela zonke lezi zipho. Izipho ayephiwe zona ngezinye izizwe kanye nesibindi sakhe uNkanyezi, kwaletha inguquko esizweni saseNdlovini. Isizwe sabona ngamanye amehlo, sabuyelwa umdlandla, sacula sajabula. Ngaleyo ndlela ugqozi lokubungaza imikhosi lwabuya esigodini saseNdlovini.

Wathi xa efika ekhaya babe abahlali bemvuyela, bemjikeleza befuna ukuva konke ngohambo lwakhe. Waqala wababalisela ngayo yonke into ayibonileyo, ayivileyo nayityileyo. Emva koko wavula isingxobo sakhe wababonisa izinto awayeziphiwe. Abantu belali bavuya kakhulu baze bazamkela ezi zipho. Ububele nesisa sabanye abantu kunye nobugorha bukaKhwezi babuyisela umbala, umculo kunye nomxhentso kubantu belali. Le, yaba yindlela owabuyiswa ngayo umoya wokubhiyozela intwasahlobo kubantu belali yakwaNdlovu.

When she arrived home the villagersgathered around her to hear of heradventures. She told them the talesof what she had seen, heard, andeaten. Then she opened her bag toshare the gifts given. The villagersrejoiced to receive these treasures. The generosity of others and the courage of Nkanyezi brought back colour,song and dance to the people. And so the spirit of celebration was restored to the village of Ndlovu.


Written by: Mosa Mahlaba
Illustrated by: Selina Masego Morulane
Translated by: Lorato Trok
Language: Tswana
Level: Level 4
Source: Searching for the spirit of spring from African Storybook
Creative Commons License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.
Options
Back to stories list Download PDF