Back to stories list

Tšhošwane E Phološa Leeba Wamphephisa Kanjani Utsheketshe Ujuba Indlela imbovane eyalihlangula ngayo ihobe How ant saved dove

Written by Kholeka Mabeta

Illustrated by Wiehan de Jager

Translated by Motlhago Sara Mohale

Language Sepedi

Level Level 2

Narrate full story The audio for this story is currently not available.


E be e le letšatši la go fiša la selemo sekgweng sa go ba le komelelo.

Lalishisa ngelinye ilanga ehlobo, ehlathini elomile.

Ilanga laligqats’ ubhobhoyi kwihlathi elomileyo.

It was a hot summer day in the dry forest.


Tšhošwane e be e feditše matšatši a mantši e se na meetse.

Kwase kuyizinsuku eziningi uTsheketshe omncane engenamanzi.

Kwakusele kuziintsuku ezininzi imbovane encinane ingawaseli amanzi.

Little Ant had no water for many days.


“Ke nyorilwe, ke nyaka meetse, le ge e ka ba lerothi go tšwa letlakaleng la mohlare,” gwa lla Tšhošwane.

Ngidinga iconsi lamanzi, noma ngabe kungathiwa liconsa eqabungeni nje.

“Ndidinga ithontsi lamanzi nokuba liwa egqabini.”

“I need a drop of water, even if it falls from a leaf.”


Efela le phoka e be e se gona, e omile.

Kodwa akusekho ngisho amazolo lawa.

Kodwa nombethe wawusele womile.

But even the dew had dried up.


“Ge nka se hwetše meetse, ke tlo hwa,” gwa lla Tšhošwane. “Ke swanetše go leba kua nokeng yeo ke kwelego ka yona.”

“Uma ngingaphuzi ngizofa, kuzomele ngiye kulomfula engake ngezwa ngawo,” kusho uTsheketshe omncane.

“Ukuba andiseli manzi ngoku, ndiza kufa,” yatsho imbovane encinane inyembezana. “Kufuneka ndiye kula mlambo bendive ngawo.”

“If I don’t drink, I will die,” cried Little Ant. “I must go to the river I have heard about.”


“Noka e tletše wa go falala. E tlo go rwala,” gwa eletša legotlo la bohlale.

“Uzomuka nomfula, ” kuxwayisa uNgwejeje ohlakaniphile.

“Umlambo uza kumka nawe,” watsho unomatse okrelekrele eyilumkisa.

“The river will sweep you away,” a wise squirrel warned him.


Efela Tšhošwane e be e nyorilwe kudu. “Ke tla hwa ge nka se nwe meetse.” Ka fao, ya sepela go yo nyakana le noka.

Kodwa uTsheketshe omncane wayenxanwe kakhulu. “Ngizofa uma ngingaphuzi,” kusho yena.

Kodwa yayomile lunxano imbovane encinane. “Ndiza kufa ukuba andiseli manzi ngoku.”

But Little Ant was so thirsty. “I will die if I don’t drink some water.”


Tšhošane ya sepela ya feta bjang bjo bo telele godimo ga dithabe tša go oma.

UTsheketsheke omncane wahamba wayofuna umfula.

Imbovane encinane yahamba isiya kukhangela loo mlambo.

Little Ant went to look for the river…


E ile ya sepela go fihla e ekwa lešata la meetse. Ke noka! E ile ya kwa maphoto a meetse!

Wayenqamula otshanini obomile, nasemagatsheni omile.

Yahamba yahamba idlula kwingca eyomileyo nakumahlahla awomileyo.

across dry grass and over dry branches…


Tšhošwane e ile ya nwa meetse ao a fodilego, a noka, lebaka le le telele.

Kwaze kwaba uzwa umsindo wamagagasi echaphaka lapha nalaphaya.

Yahamba yade yeva ukugwinkciza kwamanzi omlambo.

…until he heard the waves of the river splashing.


E be e thabile kudu gomme e sa lemoge lephotho la meetse leo le bego le tšwelela.

UTsheketshe omncane wahabula amanzi engaphezi.

Imbovane encinane yathatha ithamo lamanzi ixesha elide.

Little Ant took a long sip of cool water.


Tšhošwane e ile ya leka go swarelela bjang bjoo bo bego bo feta ka meetsing. Efela e ile ya rwalwa ke meetse ao.

Wayejabule kangangoba akalibonanga igagasi elikhulu elabe liza lizomemboza.

Ngendlela eyayivuya ngayo ayizange ilibone iliza elikhulu lamanzi elalisiza.

He was so happy he did not see the huge wave coming.


“Nthušeng. Thušang hle!” ya goelela.

UTsheketshe wazama ukubambelela otshanini obomile eduze kwakhe. Kodwa wathathwa amanzi amphonsa kude.

Imbovane yazama ukubambelela emcingeni owomileyo wengca owawudlula ngakuyo. Kodwa yemka namanzi.

Ant tried to grab the dry grass floating past him. But he was swept away by the water.


“Phakiša, namela,” gwa bolela Leeba le le šweu, le swere thabe ka molomong, le thuša Tšhošwane.

“Ngisizeni bo! Ngisizeni bo!”

“Ndincedeni bantu. Khanindincede.”

“Help someone. Help me please.”


“Ke tla dula mo go fihla ke kgona go leboga leeba,” gwa akanya Tšhošwane. “Ke tla ema go fihla a etla go nwa meetse.”

“Shesha gibela lana, ” kusho uJuba omhlophe ebambe ukhuni ngomlomo wakhe.

“Khawuleza, bambelela apha,” latsho ihobe elimhlophe liphethe ikhuni ngomlomo.

“Quick, climb on,” said White Dove, holding a branch in his beak.


Ka letšatši le lengwe Tšhošwane ge e sa letile moo nokeng, gwa tšwelela bašemane ba babedi. Ba be ba swere diketi.


“Go na le leeba le legolo le lešweu leo le tlago le enwa meetse mo,” gwa bolela yo mongwe wa bašemane. “Re tla lalela ka lona.”

“Angizukuhamba ngize ngibonge kujuba. Ngizolinda aze abuye azophuza futhi, ” kusho Utsheketshe.

“Andinakuhamba ndingekalibuleli ihobe. Ndiza kulinda lide lize kusela amanzi.”

“I cannot leave until I say thank you to the dove. I will wait until he comes back to drink.”


“Nka se tlogele bašemane ba bolaya Leeba le lešweu,” gwa nagana Tšhošwane. “Eupša ke nna yo monnyane kudu, ke eng seo nka se dirago?”

Ngelinye ilanga esaloku alinda njalo uTsheketshe, kwaqhamuka abafana ababili bephethe izihlilingi.

Ngenye imini isalindile njalo, kwafika amakhwenkwe amabini emlanjeni ephethe iiketi zawo.

One day as he waited, two boys came to the river with their slingshots.


Ka yona nako yeo, ke ge Leeba le fofela fase go tšwa mohlareng go tlo nwa meetse.

“Kunejuba elikhulu elimhlophe eliphuza kulomfula, lizoba ukudla kwethu kwasebusuku, ” kusho omunye umfana.

“Kukho ihobe elikhulu elimhlophe elidla ngokuza kusela amanzi apha,” yatsho enye inkwenkwe. “Siza kutya lona ngale ngokuhlwa.”

“There is a big white dove that comes here to drink,” said one boy. “We will have it for supper tonight.”


Tšhošwane ya tlelwa ke kgopolo.


Ya tabogela godimo ga leoto la o tee wa bašemane bale. Tšhošwane ya loma mošemane kudu ka moo e ka kgonago.

“Angeke ngavumela labafana babulale uJuba omhlophe. Kodwa ngimncane kakhulu, yini nje engingayenza?”.

“Andinakuwavumela la makhwenkwe alibulale eli hobe limhlophe. Kodwa njengokuba ndimncinane kangaka nje, ndingenza ntoni?”

“I cannot let the boys kill White Dove. But I am so tiny, what can I do?”


Mošemane a taboga. “Mmawe!” a goelela.

Ngawo lowo mzuzu uJuba omhlophe wandiza wehlela phansi ukuzophuza.

Kanye ngelo xesha ihobe elimhlophe labhabha lisuka emthini lisiya kusela.

Just then White Dove flew down from the tree to drink.


Leeba le ile la tšhoga gomme la fofela lefelong la go bolokega.


Ke ka wona mokgwa woo Tšhošwane e ilego ya leboga Leeba ge le kile la mo phološa kotsing ya meetse.

UTsheketshe omncane waba nesu.

Imbovane encinane yavela necebo.

Little Ant had an idea.


Written by: Kholeka Mabeta
Illustrated by: Wiehan de Jager
Translated by: Motlhago Sara Mohale
Language: Sepedi
Level: Level 2
Source: How ant saved dove from African Storybook
Creative Commons License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 3.0 International License.
Options
Back to stories list Download PDF