下载 PDF
返回故事列表

Etwizonyangwe lyomudimburuli gousi 指蜜鸟的复仇

作者 Zulu folktale

插图 Wiehan de Jager

译文 Alex Kasona

语言 卡纳利语

级别 4级

将整故事念出来 本故事尚未有语音版。


Eli esanseko lyaNgende, mudimburuli gousi namukwawo gomakurulya gedina Gingile. Ezuva limwe apa Gingile ga zire aka sane ta zuvhu ezigido lya Ngende. Mo kana kaGingile tamu zura mazeze komagazaro gousi. Ta sikama a purakene nawa, ta taratara dogoro ta mono yidira komutayi keguru lyomutwe gwendi. Tjiki-tjiki-tjiki kadiragona taka dimbi ako taka tukire kositji soku kwama ko nesi soku kwama ko. Tjiki-tjiki-tjiki, ta zigida. Poyiruwo yimwe tasi hageke si divilise nsene Gingile ta kwama.

这是一个关于指蜜鸟奈吉和贪婪的年轻人青其儿的故事。有一天,青其儿外出打猎,忽然,他听到了奈吉的叫声。青其儿一想到跟着指蜜鸟就能找到美味的蜂蜜,口水就忍不住流了出来。他停下来,仔细地听着,四处找寻,直到他在头上的树枝里看到了指蜜鸟。小鸟啾啾啾地叫着,从一根树枝飞到另一个树枝。指蜜鸟一边飞一边叫,让青其儿能跟上它。


Konyima zo harufa zovili tava ya siki poukuzu wounene womowiza. Ngende ta mbatauka nepiyagano monomutayi. Makura taya sikama pomutayi gumwe ta pirukidisire mutwe gwendi kwa Gingile ngwendi asi ta tanta asi, “Wou apa! Wiza ngesi! Yinke yina ku ku kwatera siruwo?” Gingile kapi ga mwene mo nonyiki monda zositji, nye ga huguvarere Ngende.

过了大概半个小时,他们到了一棵巨大的野无花果树下。奈吉在树枝间跳来跳去,然后在其中一根树枝上停了下来,它朝青其儿伸出脑袋,好像在说:“就是这儿!快来!别磨磨蹭蹭的。”青其儿站在树下,看不到一只蜜蜂,但是他相信奈吉不会骗他。


Makura Gingile ta tura egonga lyendi lyoku sanesa monda zositji, ta pongayike tutjigona toku kukuta ta hwameke kamundirogona. Makura apa mundiro gwa twerere nawa, ta tura sitji sosire soku kukuta pokatji komundiro. Sitji esi kwasi diva asi aso ku tutumuka musi gomunzi nsene tasi twera. Yipo ga varekere kuronda age ana si kwatesa nomazego kouhura wositji koutenda waso.

青其儿把他打猎的矛搁在树下,搜集了一些干枯的小树枝,点了一堆火。当火慢慢旺起来的时候,他拿了一根又长又干的树枝,伸向火堆中心。这种木头烧起来的时候,会释放出很多烟。青其儿一手拿着树枝的另一头,另一只手抓着树干,开始爬树。


Karuwogona ta zuvhu muhagaro gononyiki omu dina ku yimbana. Da pwaga mo da hwilira mo morupako rositji momutayi da tungira mbara dazo. Apa Gingire ga sikire po mbara dazo, ta sindike mbara zononyiki nohuro zositji somusi morupako. Nonyiki ta di rupauka mo di pwage ne handu nerwameno. Tadi tuka di ze kwapeke, morwa nonyiki kapi da here musi, nye kapisi komeho zoku pa matendaguro gokuzuga Gingile!

不久青其儿就听到了蜜蜂飞来飞去的嗡嗡声。它们在树干里筑了一个巢,正忙着飞进去飞出来。当青其儿爬到蜂巢附近的时候,他把树枝燃烧的一端猛地戳到蜂巢里。蜜蜂们害怕灰烟,它们都吓坏了,赶紧全都飞出来,但它们没忘记给青其儿脸上、身上狠狠地叮上几口。


Apa da tundire po nonyiki Gingile ta sindike ewoko lyendi mosikorogo sononyiki. Ta pwagesa mo ewoko lyendi lina zura evhonkwa lyousi, lina kundoka usi wouwa una zura magadi nomaginyonyiki gomazera. Makura ta tura evhonkwa lyousi mokandjato aka ga likambekere pe pepe lyendi, ta vareke ku humburuka ko sitji.

蜜蜂全都飞出来了,青其儿把手伸进蜂巢里,他挖到了好多蜜块,又甜又香的蜂蜜从蜜块上滴下来,看起来美味极了。他小心翼翼地把蜂蜜块放进肩膀上的袋子里,慢慢地从树上爬下来。


Ngede age kwa tarerere nayinye eyi ga rugene Gingile nomuncoko- ncoko. Age kwa mu ndindilire amu sigire ko rumpambu rwevhonkwa lyousi lyokuneta ngo mpandu zendi asi mudimburuligousi. Ngede ta pwerumuka tunda mutayi zende mutayi, kuhenya noku henya pevhu. Pouhura Gingile taya siki pevhu lyositji. Ngede ta tjokagura pemanya lya kere pepi nomumati a ndindire mfeto zendi.

奈吉迫不及待地看着青其儿做这些事情,它等着青其儿能送它一小块蜂蜜,作为给他引路的谢礼。青其儿在树枝间轻快地跳来跳去,离地面越来越近。终于青其儿稳稳地落地,奈吉落在他附近的一块石头上,等着青其儿给他的礼物。


Nye, Gingile ta dimisa mundiro, ta vareke ku genda a ze kembo, kwato sinka sosidira. Ngede ta zigiga nehandu, “VIC-torr! VIC-torr!” Gingile ta sikama, ta tara kosidira gwina makura ta zoro unene. “Ono hara ko usi umwe, ono hara muholi? Ha! Nye nyamelike nina yirugana, nyame dina humu nonyiki. Morwasinke nani li gawinina ou usi woutovara nove?” Makura ta ka za. Ngende kwa handukire! Ngano kapisi yimo ana ku mu rugana ngesi! Nye nage nga twiza nyangwe.

但是青其儿把火灭了,拎起他的矛,开始向家里走去,装作看不见奈吉的样子。奈吉生气地叫着:“给我蜂蜜!给我蜂蜜!”青其儿停下来,盯着小鸟,大笑说:“我的朋友,你也想要蜂蜜,是吗?哈哈,我做了这么多事,被叮了那么多包!我为什么要跟你分享这蜂蜜?”说完,青其儿就走远了。奈吉气极了,他可从来没有被这样对待过!等着吧,它会报仇的。


Ezuva limwe konyima zoyivike yongandi Gingile ta zuvhu hena ezigido lyousi wa Ngede. Ta diworoka usi worupekwa, makura ta kwama hena nedowo sidira. Konyima zoku pitisira Gingile oku waka hura wiza, Ngede ta sikama monda zositji somundwire somega. “Ahh,” Na gazara asi Gingile . Mbara zononyiki kuvhura ku kara mositji esi. Ta genderere ku hwameka kamundiro kendi noku vareka kuronda, sitji somu si aso komazego gendi. Ngede ta hingire a tare.

过了几个星期,青其儿又听到了奈吉的叫声。他想起来美味的蜂蜜,迫不及待地跟着指蜜鸟走了。奈吉领着青其儿走到森林边上,在一棵大树冠上停了下来。青其儿心想:“哈哈,树上肯定有蜂巢。”他迅速地生了一小堆火,拿着燃烧的树枝开始爬树。奈吉停在那儿看着这一切。


Gingile kwa rondere, nye ta tetuka asi morwsinke ana kupira kuzuvha ezogerero eli a zuvhu nkenyapa. “Nampo mbara kuna kara konhi unene zositji.” Ta gazara mwene. Ta lisindike mwene a ze keguru komutayi gumwe. Pevega lyoku mona mbara zononyiki, kwaya pahukira mosipara sangwe! Ngwe kwa handukire sili mokuya zonagwisa momudona nompofu dendi. Ta nunupike menho gendi ta zahameke kana kendi a monekese mazego gendi gomanene gomatwe.

青其儿爬着爬着,心里觉得奇怪,怎么他没有听到嗡嗡声呢?他想,蜂巢一定在树冠很深的地方。他拉着树枝,跳上树:没有蜂巢,他看到了一只豹子!豹子非常生气,因为青其儿打扰了它的美梦。豹子眯着眼睛,张开血盆大口,露出了又白又尖的牙齿。


Komenho zoku ninka asi ngwe ngano a nyangure po Gingile, Age ta genderere kutunda kositji. Moku genderera ta sekuna mutayi, ta gu mungunda gomunene pevhu ta songonyoka moncugu zompadi. Ta hunyangere usimbu paapa ga vhulira. Erago lyendi Ngwe kwakere asi simpe ha da mukwatera nompofu kapi ana kuvhura kumutjida. Ngede mudimburuliusi ga twizire nyangwe zendi. Ano Gingile ga lirongerere po.

青其儿没等到豹子扑向他,就飞快地爬下树。可他爬得太匆忙了,一脚没踩稳,重重地摔在地上,扭到了脚踝。他一瘸一拐地跑走了。幸好豹子还没睡醒,没有追青其儿。指蜜鸟奈吉报了仇,青其儿也学到了教训。


Ano makura, Apa vanona va Gingile vaya zuvhire esanseko lya Ngede, Tava ya kara nefumadeko lyo kadiragona. Nkenye apa ava zangura usi, vakona ku siga ko ruha rorunene rwe vhonkwa lyousi likare lyomudimburuli gousi!

从此以后,青其儿的孩子们都听说了奈吉的故事,都非常尊重这只小鸟。他们每次收获蜂蜜的时候,都会把最大的一块留给指蜜鸟。


作者: Zulu folktale
插图: Wiehan de Jager
译文: Alex Kasona
语言: 卡纳利语
级别: 4级
出处: 原文来自非洲故事书The Honeyguide's revenge
共享创意授权条款
本着作系采用共享创意 署名 3.0 未本地化版本授权条款授权。
选项
返回故事列表 下载 PDF